Ponedjeljak 25-09-2017
Šibenik
Promjenjivo oblačno uz malu količinu kiše
17/22
Hrvatski

Jeste li znali

  • da je Šibenik jedini samorodni hrvatski grad na obali Jadranskog mora

Dok su ostali hrvatski gradovi svoj život započeli kao naselja starih Ilira, kao grčke kolonije ili rimske urbane aglomeracije, postanak Šibenika vezan je uz dolazak Hrvata u jadransko područje negdje u 9. ili 10. stoljeću. Svoj život Šibenik je najprije započeo kao plemenska utvrda - castrum, koja je sagrađena radi kontrole i obrane ulaska u šibenski zaljev i kanjon rijeke Krke, kojim se moglo doploviti do grada Skradina. Šibenik se prvi put spominje u ispravi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. pisanoj i potpisanoj "in Sibiniquo" 25. prosinca 1066. Nakon punih stotinu godina traženja papa Bonifacije VIII. upućuje Šibeniku bulu, kojom on dobiva status slobodnog grada i kojom je utemeljena šibenska biskupija.

  • da su dva najpoznatija dalmatinska specijaliteta pršut (suhi svinjski but) i brodet (tal. brodetto)

Šibensko je područje poznato po tomu što na njemu zriju najbolji pršuti u Južnoj Hrvatskoj. Posebno su na cijeni pršuti iz Miljevaca, Drniša i Pakova Sela. Pršut se jede tanko narezan, a najčešće sa sirom i maslinama. S pršutom se pije vino. Brodet (u Šibeniku se kaže brudet) je jedno od najstarijih i najomiljenijih dalmatinskih jela. Za pripremu (za 4 osobe) potrebno je 1,6kg miješane ribe (škarpina, ugor, pauk, škamp), 2,5dkg crvenoga luka, 1,50dcl maslinova ulja, 20dkg rajčica, 0,40lit bijeloga vina, sol i lovorov list. Crveni se luk očisti, izreže na sitne polumjesece, doda se ulje i prži dok on ne dobije boju staroga zlata. Oprana se riba isječe na komadiće, stavi u posudu i doliju se vino i voda. Potom se dodaju rajčice, lovorov list i sol. To se kuha na jakoj vatri dok ne prokuha. Uz postepeno smanjivanje topline, kuha se oko 40 minuta.

  • da na području Šibensko-kninske županije postoje uvjeti za brojne ekstremne sportove: Mountainbiking, Parasailing, Big Game Fishing, Bungee Jumping, Paintball

Iako je ovaj vid turističke ponude u svojim začecima i najčešće je organiziran individualno od strane sportskih entuzijasta, Šibensko-kninska županija može se pohvaliti ponudom, a još više prirodnim preduvjetima za razvoj ekstremnih sportova. U posljednje vrijeme uređeno je nekoliko biciklističkih staza, a u Vodicama na brdu Okit uređena je staza za brdski biciklizam. Veći turistički centri već standardno raspolažu zabavnim vodenim parkovima, skuterima i školama jedrenja, a njihovi koncesionari često nude i Parasailing. Jezera su postala odredište međunarodnih takmičenja u Big Game Fishingu. Ljubitelji ovoga sporta omogućit će gostima uzbudljivo sudjelovanje u lovu na tune, u za to posebno opremljenim brodovima. Šibenski most jedinstvena je točka u Hrvatskoj za Bungee Jumping. U zaleđu Vodica organiziran je Paintball, s otoka Krapnja dolazi naš svjetski rekorder u Free Divingu - Kristijan Curavić, a brojni ronilački centri pružit će priliku za podvodni sport. Nisu izostavljeni niti ljubitelji Climbing i Speleo sportova, no za to morat će se konzultirati s planinarskim društvima.

  • da se u Šibeniku i njegovoj okolici tijekom ljetnih mjeseci održava cijeli niz kulturnih, zabavnih i vjerskih manifestacija, od kojih neke imaju i svjetski značaj

U svijetu poznat Međunarodni festival djeteta održava se koncem lipnja i početkom srpnja. Šibensko kulturno ljeto traje od sredine srpnja do kraja kolovoza, dok su Večeri dalmatinske šansone na programu potkraj kolovoza. Večeri šibenske klapske pjesme također su u drugoj polovici kolovoza. U istom mjesecu, u Šibeniku se održava i Orguljaška ljetna škola, u Tisnom Igre na korentu, u Tribunju Magareće trke, u Betini Dan brganja, u Jezerima Ribarska noć, u Primoštenu Primoštenske užance, a u Vodicama velika Vodička fešta. Od hodočašća izdvajamo Gospu od kapelice u Rogoznici 2. srpnja, Gospu od Rašelja u Zlarinu 8. srpnja, Gospu od Karmela u Vodicama i Pirovcu 16. srpnja, dok se Velika Gospa slavi u Vrpolju, Jezerima i Tribunju 15. kolovoza. Šibenik slavi svoga zaštitnika, blagdan Svetog Mihovila, 29. rujna.

  • da je šibenska katedrala sv. Jakova građena 105 godina, od 1431. do 1536., isključivo od kamena, pretežito s otoka Korčule i Brača

To je trobrodna bazilika dimenzije 38x14 metara i s najvišom visinskom kotom od 38 metara u vrhu kupole. Posvećena je 1555. Ona je jedina građevina u Europi izvedena montažnom tehnikom, koja je svojstvena graditeljstvu kraja 19. i 20. stoljeća, odnosno vremenu izuma betona i željezne konstrukcije. U šibenskoj prvostolnici nalaze se i grobnice šibenskih biskupa - Jurja Šižgorića, Ivana Štafilića, Ivana Dominika Callegaria, Luke Spingarole, Ćirila Banića i Srećka Badurine. Šibenska katedrala i uža gradska jezgra uvršteni su 30. studenoga 2000. na listu svjetske baštine UNESCO-a.

  • da je šibenska pidoča (hrvatski: dagnja) svjetski gurmanski pojam, a izlov prstaca (također gurmanskog specijaliteta) zakonom je zabranjen

Pidoče u šibenskom akvatoriju, posebice u estuariju (potopljenom ušću) rijeke Krke rastu tri do pet puta brže nego bilo gdje u svijetu, pa su stoga i svojevrsno biološko čudo Mediterana. Školjka pidoča je često jelo na šibenskim jelovnicima, a šibenski ugostitelji znaju prirediti više od 140 različitih jela od pidoča. One se najčešće pripremaju na buzaru, a poznat je specijalitet i rižot od pidoča. Šibenski ugostitelji često će vam ponuditi ražnjiće, paštetu, juhu, salatu, pa čak i kruh i kolače od pidoča. Izrazit gurmanski specijalitet je i prstac, školjka koja živi u kamenu. Tijekom života prstaci izjedaju kamen i buše u njemu cilindrične tunele. U Hrvatskoj je zbog opasnosti od uništenja te vrste školjaka zakonom zabranjen njihov izlov.

  • da se najslavnija bitka za obranu Šibenika u njegovoj tisućljetnoj povijesti vodila od 17. kolovoza do 16. rujna 1647.

Turski paša Tekelija opsjedao je tada grad s 20 tisuća vojnika i jurišima na tvrđavu sv. Ivana pokušao slomiti obranu Šibenika. Poražen, 16. rujna napušta opsadu grada i povlači se prema Drnišu. U bici je izgubio čak 4.000 vojnika. Šibenik je tada branilo oko 4.000 plaćenika, u koje se brojilo i 500 papinskih, zatim 2.000 domaćih, 50 lakih konjanika, vojnici na dvjema galijama i ratnom brodu kojim je zapovijedao Šibenčanin Ivan Miagostović, te 2.000 građana, uključujući djecu i žene. Obranom tvrđave sv. Ivana, a time i grada, rukovodio je general Kristof Martin Degenfeld, njemački vojskovođa u mletačkoj službi.

  • da je Delphin Renaissance, koji plovi pod zastavom Maršalskih Otoka, najveći putnički brod koji je ikad uplovio u šibensku luku

Na brodu je u Šibenik doplovilo oko tisuću putnika: oko šest stotina turista i više od tristo članova posade. Dogodilo se to nedavno, 12. listopada 2004., a brod se u šibenskoj luci zadržao cijeli dan. Kroz šibenski Kanal sv. Ante (širok od 120 do 300 metara, za ovakve grdosije prilično kompliciran) brod je uveo zapovjednik, Talijan sa Sicilije, uz zapovijedi šibenskog lučkog pilota. Brod je uplovio i pristao na vlastiti pogon, što je za prilike uplovljavanja kroz Kanal sv. Ante, kao i kroz samu luku, te zbog zapovjednog mosta na pramcu, prilično težak manevar. "Delphin Renaissance" dug je 181 metar, širok 26 metara, a visok iznad vodene linije 40 metara, nosivosti 30.277 BRT, što je oko 25 tisuća tona više od najvećeg putničkog broda koji je dosad uplovio u Šibenik. Radi usporedbe s najvećim trgovačkim brodom koji je uplovio u Šibenik (bio je to "Vladimir Vaslajev"), Vaslajev je dug 227 metara, a nosivost mu je 32.264 tone.

  • da telefonski pozivi iz inozemstva u Hrvatsku započinju internacionalnim izlaznim kodom, najčešće je to 00, dok je predbroj za Hrvatsku 385

Na teritoriju Republike Hrvatske posluju dva GSM operatera - VIPnet (predbroj 091) i Cronet (098). Kod oba operatera mogu se dobiti paketi različitih usluga s jednokratnim telefonskim karticama. Također se nudi i roaming usluga. Što se fiksne telefonske mreže tiče, jedini operater je tvrtka T-Com. Za telefonske pozive iz Hrvatske potrebno je koristiti predbroj 00. Za telefoniranje s automatskih telefonskih govornica trebaju čip-kartice, koje se mogu kupiti u poštama i na kioscima gdje se prodaju novine. Telefonirati se može i iz telefonskih govornica koje se nalaze u poštanskim uredima. Oni su prepoznatljivi po žutom znaku s plavim logotipom HP. Uredi nude usluge slanja telegrama i faksa, a obavljaju i mjenjačke usluge. Pisma i razglednice mogu se poslati preko poštanskih ureda ili se ubacuju u poštanske sandučiće s jasno istaknutom oznakom Hrvatske pošte. Poštanski sandučići najčešće se nalaze u blizini pošte ili u središtu mjesta.




English Hrvatski Italiano Deutsch Česky