Četvrtak 23-11-2017
Šibenik
Malo oblačno, pretežno sunčano
9/14
Hrvatski

Jeste li znali

  • da je Info Adriatic specijaliziran za dio Srednjeg Jadrana, odnosno dio Dalmacije, te da prezentira 30 destinacija i ponudu smještaja bez agencijskih provizija

Stranice Info Adriatic (na kojima se upravo nalazite) namijenjene su turistima zainteresiranim za neku od 30 destinacija Šibensko-kninske županije. Popis destinacija vidljiv je u lijevom stupcu. Središnji dio stranica čini baza ovdašnjih apartmana, vila i hotela, obogaćena fotografijama, opisom i tabelarnim prikazom ponude. Kontakt podaci služe za uspostavljanje direktnog kontakta s iznajmljivačima, posredstvom njihovog e-maila ili telefona, a čime su osigurane izvorne cijene smještaja. Info Adriatic raspolaže i mnoštvom dodatnih informacija o kulturnim znamenitostima, događanjima i prirodnim ljepotama. Time udovoljava organizaciji kraćih boravaka izletnika i prolaznika, kao i dužih godišnjih odmora manjih ili većih skupina gostiju. I to tijekom cijele godine. Osim toga, iščitavajući opise pojedinih smještajnih kapaciteta, ukazat će se prilika za užitak u seoskom turizmu, gastronomskim ponudama, rekreaciji ili pak mogućnost poslovnih investiranja u objekte koji se iznajmljuju ili su na prodaju.

  • da je, ako u Šibenik dolazite automobilom, najbolje izbjegavati vožnju uskim i strmim gradskim ulicama, te u obilazak grada ili u kupovinu krenuti pješice

Budući da se sve važnije ustanove, građevine i povijesni spomenici nalaze u užem gradskom središtu, najbolje je svoje vozilo ostaviti na jednom od gradskih parkirališta. Najveća parkirališta nalaze se u samom središtu grada, a podijeljena su po područjima. Na njima su postavljeni automati za kupnju parkirnih karata. Ako nema tih automata ili nemate sitan novac, parkirališnu kartu možete kupiti i kod čuvara parkirališta. Subotom poslijepodne i nedjeljom parkiralište za automobile se ne plaća. Ostavljanje automobila na nedopuštenim mjestima kažnjava se odmah na mjestu ili premještanjem automobila na mjesto koje je za to predviđeno. Kazna na mjestu plaća se policajcu, a ako vozač nije u automobilu, policajac ispod brisača ostavlja obavijest o prekršaju i veličini kazne. Ako je vozilo premjestio tzv. "pauk" najbolje je nazvati policijsku postaju na telefon 92 radi preuzimanja vozila.

  • da je Šibenik od Zadra udaljen 41 nautičku milju, od Splita 38, Makarske 66, Hvara 46, Visa 46, Korčule 79, Ploča 90, Dubrovnika 127, a od NP Kornati 20 milja

U Šibenik se uplovljava kroz Kanal sv. Ante, koji je dug 2700, a širok 120-300 metara. Kanal omogućava slobodnu plovidbu brodovima do 50.000 DWT. Duljina šibenske luke je deset kilometara, širina od 300 do 1200 metara, a dubina od 8 do 40 metara. Na ulazu u Kanal sv. Ante postavljen je godine 1998. sustav davanja znakova plovilima koji radi poput semafora. Sigurnost plovidbe Šibenskim kanalom otada nadzire svjetlosni uređaj povezan s računalom na sigurnosnoj postaji na Jadriji (pri ulazu u kanal s morske strane). Taj je elektronički sklop, inače hrvatski proizvod, novost na Sredozemlju. Novost su farovi (zeleno i crveno svjetlo), koji se danju vide i do 2,5km. U šibenskoj luci se može sidriti s odobrenjem Lučke kapetanije. Za sidrenje turističkih plovila treba platiti dozvolu za korištenje prostora na određeno ili neodređeno vrijeme.

  • da je telefonski broj policije 92, vatrogasne službe 93, hitne medicinske pomoći 94, a broj za traganje i spašavanje na moru 9155

Ako vam se dogodi prometna nesreća ili ste svjedok tuđe nesreće pomognite ozlijeđenima. Nazovite hitnu medicinsku pomoć na telefon 94. Radno vrijeme službe je od 0 do 24 sata. Odmah obavijestite i policiju na telefon broj 92. Danonoćnu tehničku pomoć na cesti osigurava HAK (Hrvatski autoklub) - telefon 987. Ukoliko primjetite požar na kojem još nema gasitelja hitno obavijestite vatrogasnu službu na telefon 93. Policiji dojavite ukoliko primjetite da je netko izazvao požar, iz vozila bacio zapaljivu napravu ili cigaretu. Ako ste u mogućnosti, zabilježite registracijske oznake prekršitelja. Izbjegavajte brzu vožnju. Vežite se. Po mokrom kolniku vozite osjetno sporije. Ukoliko primjetite da vas svladava san, obavezno se zaustavite uz cestu i odspavajte. Za sigurnu vožnju potrebna je usredotočenost na cestu i događanja na njoj.

  • da Šibenik, iako ima suvremeno uređeno trajektno pristanište, nije izravnom trajektnom linijom povezan sa susjednom Italijom

Trajekti prema Italiji voze iz Splita i iz Zadra, dok se ove linije iz Šibenika organiziraju samo prema potrebama tijekom turističke sezone. Tako u Šibeniku ljeti pristaju putnički brodovi koji plove na međugradskim i međunarodnim prugama. Što se lokalnog brodskog prometa tiče, putnički brodovi svakodnevno plove do naseljenih otoka šibenskog područja - Zlarina, Prvića (Luke i Šepurine), Kaprija, Žirja i Obonjana, a brodom se može doći i do Vodica. Brodovi iz Šibenika polaze s Gata Krke, gdje pristaju i pri povratku. Putne karte se mogu kupiti u uredu Jadrolinije na Obali, a samo iznimno karte se mogu kupiti i na brodovima. Oni koji žele posjetiti Krapanj, najniži naseljeni otok na Jadranskom moru, brodsku vezu mogu potražiti u Brodarici, odakle se do otoka spužvara stiže lokalnim brodskim prijevozom. Posjet NP Kornati, pak, organiziran je posredstvom turističkih agencija i privatnih prijevoznika.

  • da je na otoku Krapnju nedavno obilježena 300. godišnjica bavljenja spužvarstvom

Otok Krapanj najniži je i najmanji naseljeni otok na Jadranu. S 2,9km razvedene obale, 0,4km2 površine i 1,5 metara nadmorske visine, Krapanj je i najgušće neseljeni otok. Legenda kaže da je Krapnjane loviti spužve naučio Grk s Krete, imenom fra Antun, početkom 18. stoljeća. On je 1704. na otok donio i znanje o preradi spužvi, koje su se potom izvozile u Veneciju. Spužve su se najprije lovile ostima iz broda, tehnikom kojom su neki od krapanjskih spužvara lovili sve do šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Krapanjsko spužvarstvo vrhunac je doseglo 1912. kada se prodavalo i do 400 tisuća komada spužvi u Italiju, Francusku i Njemačku. Godine 1946. osnovano je i poduzeće Spužvar, u kojem su radila 32 ronioca, a koji su u lov na spužve odlazili u 10 do 12 ekipa. Danas, pak, u Krapnju ima pet ekipa spužvara, koje godišnje ulove tri do pet tisuća kilograma spužava. Svaka ekipa ima jednog ili eventualno dva ronioca.

  • da je najbolje razdoblje za boravak na hrvatskoj obali od travnja do listopada, a da ljeti temperatura mora doseže 26°C

Odmarati se možete već od ožujka kada se, uz poneki neugodni kišni pljusak, već osjeća dolazak toplog ljeta. Temperatura zraka u ljetnom razdoblju doseže i do 38, a površine mora do ugodnih 26°C. Rana jesen, odnosno rujan i listopad, također su idealni za odmor, što nažalost iskorištava i zna manji broj turista. Plaže tada nisu pune kupača, a vrijeme je i dalje stabilno, kao i temperature mora koje ostaje ugodno za kupanje. No, hrvatskom obalom može se putovati i zimskih mjeseci. Prirodne i kulturne znamenitosti, te gastronomska i ugostiteljska ponuda na raspolaganju su tijekom cijele godine. Ipak, ako dolazite zimi, bez obzira na blagu mediteransku klimu, ponesite toplu odjeću i obuću, jer sjeverni vjetar ponekad zna biti jako neugodan. Vodite računa i o neradnim danima u Hrvatskoj: 1. siječnja - Nova godina, 6. siječnja - Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja - Praznik rada, Tjelovo - pomični blagdan, 22. lipnja - Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja - Dan državnosti, 5. kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti, 15. kolovoza - Velika Gospa, 8. listopada - Dan neovisnosti, 1. studenog - Svi sveti, 25. i 26. prosinca - Božićni blagdani.

  • da i dan danas u Šibeniku možete pronaći konobe (toverne) u kojima se prodaje isključivo domaće vino

Zanimljivo je da takve konobe i dalje održavaju staru tradiciju postavljanja oznaka kakvo se vino u njima prodaje: grana smreke za crno, grana bora za opol, a grana masline za bijelo vino. Dok ih je bilo po cijeloj staroj gradskoj jezgri, u toverne su zalazili radnici, težaci, ribari, zanatlije i seljaci. Obalni radnici, pak, bili su najbolji pokazatelj kvalitete vina, jer gdje su se oni zadržavali, vino je najbolje išlo. U konobama se redovito igralo na karte, zatim na muru (igra na prste), a često se i pjevalo. Tu je bilo izvorište talentiranih pjevača od kojih su mnogi, školovanjem glasa, postali vrsni pjevači Šibenskog pjevačkog društva Kolo ili neke od mnogobrojnih šibenskih klapa. U konobama je osobito živo bilo pred općinskim i parlamentarnim izborima, kada su se stranke borile za naklonost glasača. Premda su stare šibenske toverne gotovo sasvim nestale, tovernaški duh još uvijek je prisutan u šibenskom načinu života.




English Hrvatski Italiano Deutsch Česky